Makrobiotika – cjelovita i prirodna

Cjelovit i prirodan stil života prema makrobiotici ima nekoliko aspekata. Uz brigu o prehrani i fizički aspekt, tu je i stremljenje prema duhovnoj i mentalnoj ravnoteži. Makrobiotika kroz stoljeća simbolizira harmoniju s prirodom, praćenje njenih ciklusa i mijena, jednostavnost pri jelu, balansiranu prehranu i životni stil koji pogoduje dobrom i aktivnom starenju.
Balansirana prehrana podrazumijeva ravnotežu između yin i yang hrane, koja bi trebala pogodovati dobrom zdravlju, imajući na umu osobnost pojedinca, konstituciju, stanje u kojem se nalazi, okoliš i druge vanjske elemente.
U makrobiotici je preporučljiva primjena organskih i bio uzgojenih cjelovitih namirnica bez pesticida, umjetnih gnojiva, konzervansa, hormona ili genetski modificiranih namirnica. Pri tome se prednost daje lokalnim i sezonskim namirnicama, a ništa manje nije bitan ni način pripreme jela. Poželjne su namirnice poput žitarica, mahunarki, soje, povrća, algi i drugih, ograničena je upotreba mliječnih proizvoda, mesa i obrađene hrane, a treba izbjegavati slatkiše, alkohol, kavu, gazirane sokove i tropsko voće. Makrobiotička prehrana je bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama.

50-60% makrobiotičke prehrane čine cjelovite žitarice koje imaju uravnotežen yin i yang odnos.

Principi makrobiotike
Osnovni naputci i principi makrobiotike nalažu:
konzumirati hranu kada je prisutna glad, dobro žvakanje hrane kako bi se bolje probavila, a hranjive tvari apsorbirale. Hrana se tretira s dužnim poštovanjem, a jelu pristupa opušteno,
pri pripremi obroka imati na umu balans između yin i yang namirnica,
pijenje je ograničeno samo na osjećaj žeđi. Za piće i kuhanje se koristi pročišćena voda,
uživanje obroka najmanje 2-3 puta na dan i bez pretjerivanja,
pri pranju tijela korištenje mlake vode. Pranje ne smije trajati predugo, kako se ne bi narušila ravnoteža kože,
kozmetiku i odjeću iz prirodnih materijala,
slobodno vrijeme na suncu i zraku,
redovitu fizičku aktivnost i opuštanje,
čistoću doma, a posebice mjesta gdje se priprema hrana,
pripremu hrane na plinu ili vatri. Upotreba mikrovalne pećnice u makrobiotici nije preporučljiva. Posuđe i sva pomagala trebaju biti iz prirodnih materijala.
Piramida makrobiotičke prehrane
Piramida makrobiotičke prehrane se znatno razlikuje od klasične prehrambene piramide:
50-60% u prehrani trebaju biti zastupljene cjelovite žitarice, odnosno integralna riža, kukuruz, zob, pšenica, raž, heljda, ječam, proso i druge. Žitarice imaju uravnotežen yin i yang odnos.
25-30% povrća. Dnevni unos svježeg povrća odnosi se na lokalno i sezonsko povrće. Trećinu povrća treba jesti sirovo, a ostatak pripremljen na pari, kuhanjem, pečenjem i pirjanjem.
5-10% u piramidi pripada grahoricama ili primjerice tofuu, tempehu i natou. To mjesto pripada i algama i drugom povrću iz mora.
5-10% u dnevnom unosu hrane trebaju biti zastupljene juhe.
Voće je u makrobiotičkoj prehrani znatno manje zastupljeno, a prednost se daje, kao što je to slučaj i s povrćem, lokalnom i sezonskom. Hranu je povremeno prihvatljivo zasladiti sirupom od smeđe riže ili sladom, a soli se prirodno prerađenom morskom soli. Tamari sojin umak preporučljiv je začin. U makrobiotici se koriste visokokvalitetna ulja npr. nerafinirano sezamovo, kukuruzno i druga biljna ulja.

Makrobiotička prehrana je bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama.


Kritika makrobiotike
Makrobiotičkim je početnicima puno toga za naučiti, od preporučljivih namirnica, načina pripreme do općih svakodnevnih životnih principa. Priprema makrobiotičkih jela je zahtjevna i iziskuje puno vremena, namirnice iako dostupne još su uvijek skupe, a prije svega treba odrediti realne ciljeve i makrobiotiku i mijenjanje prehrambenih navika uvoditi polako.
Na našem je geografskom području, koje se bitno razlikuje od onog na Dalekom istoku odakle makrobiotika i potječe, preporučljiva tek djelomična makrobiotička prehrana. Kod neadekvatne i ekstremne makrobiotičke prehrane može doći do nedostatka kalcija, željeza, vitamina D i B12. Makrobiotička prehrana se iz toga razloga ne preporučuje djeci, adolescentima, trudnicama i dojiljama.


makrobiotička prehrana prilagođava se području na kome živimo- tako se koristi povrće kojer raste u našem klimatskom području- unatoč predrasudama meso nije zabranjeno kao ni ostali životinjski proizvodi ali se vodi računa o njihovoj količini u prehrani te da su organskog porjekla.